Gomorrah: Seciranje napuljske mafije u stilu Žice i Sopranosa (RECENZIJA)

Serije Obitelj Soprano i Žica su, svaka na svoj način, podigle kvalitetu i revolucionirale žanr kriminalističkih drama: talijanska serija Gomorrah smješta se negdje između njih. Hollywood Reporter kaže da je Gomorrah “talijanski odgovor na Žicu”, dok jedan komentator na stranici Rotten Tomatoes opisuje seriju kao “Sopranose na steroidima” te (s pravom) tvrdi da bi Tony Soprano u ovoj seriji bio običan papak. Istina, Gomorrah je u svakom pogledu lišena komičnih i “mekših” momenata Obitelji Soprano, ali zadržava sličnosti s ovom serijom po pitanju unutarobiteljskih previranja koja se isprepliću s funkcioniranjem određenog klana napuljske Camorre. Sličnosti između Žice i Gomorre su ipak opipljivije: tmurna sirovost svakodnevice, mikro i makro perspektive kriminala, autentičnost lokacija i okruženja, kao i osebujni i specifični likovi uronjeni u zamršenu mrežu napetih odnosa obilježja su i jedne i druge serije.

>> Tvorac Breaking Bada: Moguć je povratak Jesseja Pinkmana

Pozadina serije

Kako bi se sama serija mogla bolje razumijeti, nužno je ukratko predstaviti ključne linije pozadinske priče na kojoj se ona bazira. Serija nastaje prema predlošku talijanskoga pisca Roberta Saviana, poznatog po knjizi Gomorrah iz 2006. godine. U njoj je Saviano beskompromisnim dokumentarističkim stilom raskrinkao zapletene ekonomske, političke i šire društvene odnose kroz koje Camorra vrši svoj utjecaj i održava svoju neprikosnovenu dominantnu poziciju ne samo u napuljskom okruženju, već u talijanskom, pa i svjetskom kriminalnom miljeu. Od izlaska knjige Saviano živi pod stalnom policijskom zaštitom i prisiljen je iseliti se iz Napulja. 2008. godine talijanski redatelj Matteo Garrone snima istoimeni film i osvaja brojne nagrade na prestižnim festivalima. Saviano sudjeluje u realizaciji filma, kao što će nekoliko godina kasnije scenaristički i savjetnički sudjelovati u realizaciji serijske adaptacije njegove knjige, uz dodavanje mnogih drugih elemenata koje pisanjem nije uspio prikazati. Serija ima tri sezone, dok je četvrta u pripremi.

Ciro Di Marzio / U pozadini zgrade Secondigliana

Sirovost, klanovi i preživljavanje

Ono što odmah upada u oči prilikom gledanja serije, jest sirov način portretiranja kompleksnih likova, njihovih navika i načina ponašanja, kao i nemilosrdnog okruženja u kojem pokušavaju plivati i držati se površine koristeći sva sredstva na raspolaganju kako bi, s jedne strane, preživjeli, a s druge se strane popeli na što više pozicije u unutarnjim hijerarhijama klanova koji vladaju pojedinim dijelovima Napulja. Stoga je teško na samome početku odrediti središnju nit priče: serija je prepuna raznih obrata, neočekivanih događaja i poteza kako glavnih, tako i sporednih likova između kojih je ocrtana jako tanka granica. Naime, sporedni likovi u pojedinim trenucima i okolnostima preuzimaju na sebe veći dio tereta radnje, dok se oni glavni marginaliziraju. Ipak, za neke se likove može reći da igraju ulogu protagonista, dok bi se kao središnji motiv serije moglo izdvojiti – preživljavanje.

>> Robert Saviano, autor Gomorre, priprema seriju o Muammaru Gaddafiju

Pietro i Gennaro Savastano

Klan Savastano

U fokusu prvog dijela serije je klan Savastano, kojeg predvodi čuveni i notorni Pietro Savastano, boss iz Secondigliana, napuljskog kvarta koji je u policijskim i medijskim izvještajima poznat i kao “najveći open-air market droge u Europi”. Don Pietro utjelovljuje elemente mnogih povijesnih šefova Camorre, a većim je dijelom oblikovan prema liku notornog bossa Paola Di Laura, koji je transformirao Secondigliano krajem devedesetih. Pored njega, tu su i supruga Immacolata, zvana Donna Imma, te sin jedinac i nasljednik Gennaro, zvan Genny. U prvom su planu i lojalni vojnici klana: Mallamore i Ciro Di Marzio, poznat i kao Immortale, Besmrtni. Ciro razvija očinski odnos prema Gennyju, koji mu je iznimno privržen. No, upravo će Ciro biti onaj koji će predvoditi jednu od unutarklanovskih frakcija koja se nastoji dočepati autonomije, teritorija, moći, novaca i dijela ogromnog kolača trgovine drogom. To je ujedno i jedna od specifičnosti koja razlikuje napuljsku od sicilijanske mafije: klanovi se mnogo češće rastaču, frakcije niču konstantno, što na koncu proizvodi kontinuirane oružane sukobe po ulicama Napulja. Isti scenarij pokreće i ovu fikcionaliziranu verziju Camorre, koju isto tako krase mnogi elementi preuzeti iz tamošnje društvene zbilje.

Mikro i makro perspektiva “Sistema”

Serija na vrlo impresivan način raščlanjuje kamorističku organizaciju. Razlučuju se pojedine razine upravljanja klanovima i, posljedično, pojedini segmenti rukovođenja onime što napuljski mafijaši zovu “Sistemom”, a novinari i policija “Camorrom”. Serija tako zumira odnose i lica od samog vrha, preko nekoliko međurazina, pa sve do najbanalnijih elemenata svakodnevice koji zajedno čine zaokruženu cjelinu i dinamiku Sistema. Isprepliću se tako životi tzv. običnog malog čovjeka i kamorističkih šefova, poslovi lokalnih biznismena s poslovima Camorre, krakovi politike s krakovima kriminala. Serija je, ukratko, minuciozna kinematografska operacija koja sveobuhvatnim zahvatom secira mračnu stranu Napulja, Italije i svijeta. Briljatnim scenarističkim, producentskim, glumačkim i redateljskim rješenjima, Gomorrah prati podzemne krakove kriminala koji povezuju ulice i  kvartove, sela i gradove, države i kontinente, institucije i ulicu, more i kopno, politiku i kriminal.

>> 7 pravih mafijaša u Carstvu poroka

Surovi realizam

Seriju obilježava i specifična estetika, kao i odlična glazbena podloga, koje u kombinaciji kirurški precizno skiciraju atmosferu miljea, koja je turobna, nelagodna i hladna. Pristup tematici je surov i realističan, te kao takav unaprijed eliminira i najmanju mogućnost romantiziranja pojedinih likova, što nije čest slučaj u ovom žanru, sjetimo li se primjerice Kuma, Scarfacea, pa na koncu i samih Sopranosa. Moglo bi se reći da, barem većim dijelom serije, kinematografski pristup na neki način onemogućava i mogućnost identifikacije ili uspostavljanja nekog empatičnog odnosa prema likovima koji, svaki na svoj osebujan način, prolazi kroz koloplet biti-ili-ne-biti situacija. Atmosferi i autentičnosti serije, osim lokacija snimanja, doprinosi jedna fundamentalna stvar: jezik. Likovi komuniciraju isključivo napuljskim dijalektom, koji varira ovisno o situacijama; standardni se talijanski rijetko kada čuje u ovoj seriji. O važnosti i kompleksnosti jezika kada je u pitanju ova serija govori i činjenica da se i na talijanskim televizijama Gomorrah emitira s pratećim titlovima.

Chanel – moćna šefica susjednog klana

U iščekivanju četvrte sezone

Produkcijsku platformu koja stoji iza serije čine Sky, Fandango i Cattleya. Tvorac serije je Roberto Saviano u suradnji s timom scenarista, producenata i redatelja koji kombinirano sudjeluju u realizaciji pojedinih epizoda. U glavnim su ulogama Marco D’Amore (Ciro Di Marzio), Salvatore Esposito (Gennaro Savastano), Fortunatno Cellino (Pietro Savastano), Cristina Dell’Anna (Patrizia), Cristina Donadio (Donna Annalisa – Chanel) i mnoge druge glumice i glumci iz šarene palete profesionalnih i neprofesionalnih glumaca. Nakon tri vrlo uspješne sezone, na redu je četvrta. Završetak treće sezone izazvao je pravu pomutnju i šok među fanovima, te se stoga četvrta sezona nestrpljivo iščekuje. Datum izlaska nije specificiran, ali je nastavak najavljen za 2019. godinu, što onima koji još nisu daje dovoljno vremena da urone u napuljski kriminalni milje.

>> Kum i njegova mreža tajni: Zanimljivosti koje niste znali o kultnoj trilogiji

Komentiraj

Komentara